Arhiv tekstova

Jedna kulturna manifestacija namjerava ustaliti se na samom vrhu kulturnih događanja u Hrvatskoj i obogatiti obilnu ponudu na polju kulture. Noć muzeja, akcija koja se realizira u pedesetak gradova diljem Hrvatske koncem siječnja, uz potporu Ministarstva kulture RH i gradskih ureda za kulturu, već je prošle godine proglašena kulturnim događajem godine, a i ove je zabilježila odličnu posjetu. 

KULTURNA DOGAĐANJA: U Osijeku je tim povodom organizirana izložba »S druge strane ogledala«, kojom su, kako je istaknuo ravnatelj Muzeja Slavonije, prof. Mladen Radić, željeli zahvaliti svim donatorima i ljudima dobre volje, te dosadašnjim djelatnicima osječkog muzeja i povodu 130. obljetnice ove institucije. »Ovaj naš muzej i jest zrcalo u kojemu se ogledaju svi oni koji su svojom brigom i marom, ljubavlju i darom pridonijeli da ova naša ustanova doista bude institucija i pokazali kako se ljubavlju i voljom može skrbiti o svome zavičaju, o njegovoj prošlosti i sadašnjosti za budućnost. Namjerno smo spojili ova dva događaja i evo, prošle smo godine imali više od tisuću posjetitelja a ove smo godine još posjećeniji. Naši su ljudi gladni kulture«.

Bilo je u ovoj noći više događanja, vidjeli smo projekciju reklam-nih filmova osječke »Saponije« iz 30-ih i nasmijali se, obišli smo stalne postave Muzeja Slavonije, nazočili promociji monografije »Sela i gradovi Slavonije i Baranje na starim razglednicama«, a lenta vremena vodila je posjetitelje kroz vrijeme i prostor kao kroz labirint i svjedočila o važnim događajima u Muzeju, u Osijeku, u Hrvatskoj i svijetu.

»Poštovani sugrađani, još mi je u svježem sjećanju bajka ‘Alisa u zemlji čudesa’ i imam dojam da sam i ja prošla kroz zrcalo i zatekla se ovdje, a vjerojatno ćete i sami imati taj osjećaj kada razgledate sve ono što su nam vrijedni djelatnici ovoga muzeja pripremili, no morat ćemo stvoriti naviku da češće posjećujemo naše muzeje i galerije«, bila je kratka u pozdravnoj riječi povjerenica Vlade za grad Osijek, Danijela Lovoković.

Vrlo emotivno govorio je i dr. Ive Mažuran, koji je svoj radni vijek započeo u osječkom muzeju davne 1955. godine. »Nakon fakulteta dobio sam namještenje i zatekao tu dr. Bösendorfera koji me zarazio poviješću i utjecao na moj daljnji rad. Dugo već živim u Zagrebu, ali kad god sam u Osijeku osjećam se preporođeno, jer sam se suživio s ovim prostorom, pa kada čovjek osjeća prostor, kada mu ravnica uđe pod kožu, jednostavno od toga ne može pobjeći. Zato pozdravljam ovu mladost ovdje večeras, i ne kažu badava, na mlađima svijet ostaje, te vam poručujem da čuvate ovaj divni prostor i ovaj grad jer on je vama namijenjen i nitko vam ga ne može uzeti. Davno sam napisao kako Osijek ima dušu i da je grad po mjeri čovjeka, ali me ova sadašnjost demantira, ovdje se ubija prostor, ubija se duh, ubija se jedno vrijeme i nekakvi ga skorojevići kroje po svojoj mjeri, a vi ste tu da stanete tomu na kraj«.

SVEHRVATSKA AKCIJA: Noć muzeja je svehrvatska akcija i svečano je bilo diljem Lijepe naše. U Zagrebu je na desetak destinacija, od Hrvatskog državnog arhiva do Klovićevih dvora i Mimare bilo na desetke tisuća posjetitelja a u Muzeju za umjetnost i obrt nastupili su Histrioni s Spelencom od Stanca, posvećeno 500. obljetnici rođenja Marina Držića. I Dubrovnik je naravno bio u znaku ove značajne obljetnice, pa je u atriju Kneževoga dvora priređena Renesansna noć i koncert Ansambla za ranu glazbu, dok je u domu Marina Držića priređena izložba Noć Tirene. U Rijeci, kojom već upravljaju maškare, priređena je Pusna i mesopusna noć, dok se u Gradski muzej Vukovara konačno vratila originalna Vučedolska golubica, najatraktivniji i dosad najpoznatiji nalaz vučedolske kulture, a specijalni gost Vukovaraca bio je dr. Aleksandar Durman, dugogodišnji istraživač arheološkog lokaliteta Vučedol.

I za kraj jedna zanimljivost. Monografiju »Stare razglednice« u osječkom je muzeju predstavljala i dr. Zlata Živaković-Kerže, s puno hvale i veoma nadahnuto, no pronio se glas da joj je rođendan, pa je ona tu večer imala bogato rođendansko slavlje u nazočnosti više od tisuću posjetitelja.

 

Slavko  Žebić